Ekoturizam se u strategiji razvoja domaćeg turizma spominje tek u tragovima, što je znak da nije prepoznat kao potencijalna grana. To, naravno, nije naišlo na odobravanje sudionika ECOTOP projekta, koji su jučer imali svoju završnu konferenciju u Osijeku. Riječ je o zajedničkom projektu mađarskih i hrvatskih partnera s ciljem podizanja svijesti i popularizacije ekoturizma, ali i razvoja edukativnih programa za učinkovitu potporu ekoturizmu kao gospodarskoj grani. Njemu su, sasvim suprotno od državne politike, ozbiljno pristupili u Osječko-baranjskoj županiji. Posvjedočio je o tome Željko Kraljičak, osječko-baranjski dožupan. - Razvoj destinacije ozbiljan je posao koji se ne može napraviti sa samo nekoliko ljudi. Nama je jasno kako naša županija može biti zanimljiva destinacija nekomu u Zagrebu ili Pečuhu, ali smo definitivno premaleni da bismo dobili goste iz šire Europe ili pak iz SAD-a. No povezivanjem područja cijele Slavonije i Podravine te Vojvodine i susjednog područja Mađarske dobivamo sasvim zanimljivu i bogatu novu destinaciju koja će privlačiti goste iz tih dijelova - predložio je Kraljičak. S njim se slaže i Renata Verger, u ime Gospodarske i industrijske komore Zala (Mađarska), koja je nositelj ovog IPA projekta. - Za ekoturizam ne postoje granice i samo na ovakav način možemo se zajednički prezentirati kao jedinstvena turistička destinacija - kaže Verger. A da ovo podneblje ima i potencijal, čulo se u nastavku iz prezentacija. Naime, na vrlo uskom području imamo izrazito raznovrstan krajobraz i bogate biološke raznolikosti, od rijeka ali i predjela s pustinjskim odlikama (Đurđevački pijesci), preko ravnica, do planinskih predjela. Hrvatska agencija za hranu (sa sjedištem u Osijeku) i Visoko učilište iz Križevaca kao partneri u projektu s hrvatske strane imali su zadatak istražiti mogućnosti razvoja ekoturizma u svojim županijama i analizirati ih u usporedbi s već postojećim oblicima razvijenog turizma u mađarskim prekograničnim županijama Zala i Somogy. Projekt, u trajanju od jedne godine, bio je vrijedan 230 tisuća eura.
Piše: Dario Kuštro