Zaradu od kuće s bazenom i četiri apartmana u malom mjestu u središnjoj Istri vlasnici već godinama praktički dijele s organizatorom putovanja. Računica je za domaćine porazna. Od 600 eura, koliko veliki, etablirani svjetski turoperator u špici naplati za tjedan dana odmora u njihovu apartmanu s pet ležajeva, domaćini vide samo 360 eura.

– Veliki turoperatori uzimaju 35 do čak 45 posto od cijene. Istina, s njima smo koliko-toliko sigurni da nećemo biti prazni i da će sezona biti koji tjedan dulja, ali konačna računica nije baš previše u našu korist. Radi toga smo ove sezone pokušali jedan apartman puniti sami. Ispalo je da veće razlike nema i razmišljamo da dogodine pokušamo sami sa sva četiri apartmana – kaže mlada istarska iznajmljivačica.

Skupa suradnja sa svjetskim turoperatorskim imenima specijaliziranima za privatni smještaj zna i turiste dovesti u zabludu. Kad strani turoperator na neto cijenu dogradi zaradu, gost se na ljetovanju suoči s time da je u susjedstvu sličan apartman jeftiniji za nekoliko desetaka eura. Neke su jadranske vile s bazenom radi toga bile prazne i u samoj špici. Moćni turoperatori, sa stotinama tisuća kreveta diljem svijeta i jakim globalnim marketingom, u Hrvatskoj na sličan način rade više desetljeća. U potrazi za isplativijom poslovnom suradnjom mnogi iznajmljivači okrenuli su se “običnim” agencijama i masovno buking portalima. Takva je suradnja znatno povoljnija i na nju obično odlazi 10 do 15 posto cijene.

– Samostalno radi možda desetak posto privatnih iznajmljivača. Cijena je kratka sezona i popunjenost od samo 40 do 50 dana. S agencijama i portalima sezona se produlji na 60 dana, a sa specijaliziranim turoperatorima ponekad i dvostruko dulje. No, uz proviziju od 40 posto, ispadne da mjesec dana radite samo za partnera – kaže Nedo Pinezić, predsjednik Zajednice obiteljskog smještaja.

– Uz globalne turoperatore ide i određena sigurnost, ali to sigurno nije najsretnija kombinacija za naše iznajmljivače.

Rješenje bi mogla biti jedinstvena burza smještaja ili, kako je zovu, banka kreveta. Kompletna ponuda smještaja bila bi tada dostupna online, ažurirala bi se svakodnevno, a objedinjena ponuda promijenila bi i pregovaračke pozicije hrvatske strane. Informacijski sustav za prijavu i odjavu turista, koji uvodi Hrvatska turistička zajednica, mogao bi biti polazište. Slaže se i direktor HTZ-a Ratomir Ivičić:

– Naš bi sustav mogao poslužiti kao baza podataka. Ideja je dobra i spremni smo je podržati.

600
iznajmljivača povezat će se s tristotinjak turističkih zajednica kad zaživi informacijski sustav, što može biti baza za banku kreveta

Piše: Radmila Kovačević