Milijarda kuna
16.9.2014. 5:54:36h
Najprofitabilnije hrvatske atrakcije su Plitvička jezera, Krka i dubrovačke zidine, a Dioklecijanova plača im nije ni blizu
Eiffelov toranj u Parizu u komercijalnom je smislu najvrjednija spomenička i turistička atrakcija u Europi. Ekonomisti talijanske gospodarske komore napravili su popis najisplativijih spomenika, te su utvrdili da taj simbol Pariza – inače visok 320 metara (81 kat) – vrijedi zapanjujućih 435 milijardi eura.
H Matthew Howarth / flickr.com

Eiffelov toranj u Parizu u komercijalnom je smislu najvrjednija spomenička i turistička atrakcija u Europi. Ekonomisti talijanske gospodarske komore napravili su popis najisplativijih spomenika, te su utvrdili da taj simbol Pariza – inače visok 320 metara (81 kat) – vrijedi zapanjujućih 435 milijardi eura. Ljestvicu inače čine prirodne ljepote, nacionalni parkovi, ali i baština čovječanstva. Prema njihovu sudu, rimski Kolosej vrijedi 91 milijardu eura, a engleski Stonehenge 10 milijardi eura.

Među najprofitabilnijim svjetskim atrakcijama još se nalaze katedrala Sagrada Familia u Barceloni, milanska katedrala, Tower of London, muzej Prado u Madridu... Kojim su se kriterijima vodili Talijani? Najprije su u obzir uzeli godišnji broj posjetitelja, slavu lokaliteta, te utjecaj na lokalnu ekonomiju. Primjerice, kod Eiffelova tornja, navode ekonomisti, značajno je to što ta građevina “vuče” za sobom tisuće zaposlenih i glavni je ekonomski pokretač Pariza. Ukratko, tvornica novca koja radi cijelu godinu.

Tako ističu da ta atrakcija, inače predstavljena javnosti 1889. godine, svake godine privuče više od sedam milijuna posjetitelja. Ulaznica za odrasle stoji 15 eura, dok djeca plaćaju nešto nižu cijenu. Dakle, godišnja je zarada oko 100 milijuna eura.

Koje su, pak, najveće hrvatske atrakcije, koliko vrijede, te koliko novca utrže? Godišnje se po jednoj hrvatskoj atrakciji zna zavrtjeti i do 100 milijuna kuna. Ako ćemo zbrojiti prihode 30 najprofitabilnijih hrvatskih atrakcija (nacionalni parkovi, kulturni spomenici, viteške igre i festivali), lako dolazimo do iznosa od milijardu kuna, koliko ostvare na račun ulaznica i prodaji suvenira. Oko 80 posto tog iznosa osigurali su nam turisti. Mi vam za ovu priliku donosimo 10 najvrjednijih hrvatskih atrakcija.

PLITVIČKA JEZERA Od ulaznica 93 milijuna kuna

Ako ćemo suditi po zaradi i broju posjetitelja, najveća hrvatska atrakcija su Plitvička jezera.

“NP Plitvička jezera zabilježila su uspješnu turističku sezonu 2013. godine, odnosno, imali smo 1.188.798 posjetitelja. Ostvareni su prihodi od prodanih ulaznica u iznosu od 93.039.546,24 kune”, kaže nam savjetnik za odnose s javnošću Ognjen Borčić, navodeći da su na prvome mjestu posjetitelji Njemačke, zatim Nizozemci, Talijani, Francuzi, turisti iz Azije, SAD-a, Belgije, Švicarske, Austrije, a tek su na 11. mjestu domaći gosti. Na Plitvicama cijene ulaznica ovise o razdoblju godine. Tako je, primjerice, cijena ulaznice za odrasle u veljači 55 kuna, dok je u srpnju i kolovozu 180 kuna.

DUBROVAČKE ZIDINE Svi žele dio kolača

Na drugom su mjestu svakako dubrovačke zidine, koje svake godine posjeti oko 900.000 ljudi, koji za dvokilometarsku šetnju izdvajaju nemalih 100 kuna. Tako je prošle godine ostvaren bruto prihod od ulaznica od oko 65 milijuna kuna, dok se za ovu godinu navodi procjena od kojih 70 milijuna kuna. Grad Dubrovnik predlaže i da se zidine osvijetle kako bi ih posjetitelji mogli obilaziti i navečer, a ne samo do 19 sati.

Tada bi prihod, procjenjuju, iznosio oko 120 milijuna kuna. Zidinama ne upravlja Grad, nego Društvo prijatelja dubrovačke starine, a prihod dijele s Gradom. Podsjetimo, država je Društvu oduzela upravljanje i zidine nakratko vratila Gradu, da bi Ustavni sud poništio članak Zakona i uputio Grad i Društvo da se “obračunaju” na sudu. U međuvremenu mediji pišu o silnim milijunima i velikoj zaradi, a o zidinama se opet brine Društvo.

KRKA Invazija Nijemaca

Na trećem je mjestu Nacionalni park Krka.

“Prihodi NP Krka u 2012. godini iznosili su 58.034.744 kune, u 2013. godini 59.987.647 kuna, dok za 2014. godinu procjenjujemo da će iznositi 67.297.761 kunu. U 2013. je bilo 786.630 posjetitelja, što je porast od sedam posto u odnosu na 2012.”, kaže nam Katia Župan, voditeljica Odsjeka za odnose s javnošću, navodeći da su im najbrojniji posjetitelji prema statistici iz 2013. godine Nijemci, zatim Poljaci, Hrvati, Francuzi, Englezi, Talijani, Česi, Mađari... Od ukupnog broja posjetitelja u 2013. domaćih je bilo 85.469 (11 posto), a stranih 701.166 (89 posto).

DUBROVAČKA ŽIČARA Milijuni privatnicima

Žičara je u vlasništvu Excelsa nekretnina, tvrtke u vlasništvu poznate “Lukšić grupe”. Iako privatna poduzeća javno ne dijele podatke o svojem prometu, dubrovački novinari navodili su neslužbene procjene prema kojima bi prihod od žičare mogao iznositi 30-ak milijuna kuna.

“Planirani prihodi, prema podacima sudskog vještaka, koji su manji od onoga što društvo planira, za moguće trajanje koncesije od 50 godina iznose dvije milijarde kuna. Ne postoji ništa na ovom dijelu svijeta osim dubrovačkih zidina što generira veći prihod uz manje ulaganja”, rekao je svojedobno dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić na presici. Gradonačelnik nastoji da dio prihoda od žičare pripadne i Gradu Dubrovniku, a ne samo privatnicima. Cijena povratne karte za vožnju od nekoliko minuta je 100 kuna.

BRIJUNI Ulaznice 210 kuna

Prema mišljenju nekih, naš najglamurozniji nacionalni park, Brijuni, na četvrtoj je poziciji po zaradi.

“Prošle je godine u NP Brijuni bilo nešto više od 150.000 posjetitelja te je od ulaznica uprihođeno oko 14 milijuna kuna. Od suvenira, hrane i pića na izletničkom punktu uprihođeno je još 2,3 milijuna kuna. Ove godine bilježimo blagi porast broja posjetitelja, od dva posto, i do sada ih je bilo oko 118.000. Domaćih je gostiju više u predsezoni i posezoni, a stranih u sezoni. U konačnici je 30 posto domaćih i 70 posto stranih gostiju”, rekla nam je Vesna Danko-Klunić iz NP Brijuni. Ulaznice za taj park zapadaju od 125 do 210 kuna, ovisno o mjesecu dolaska.

DIOKLECIJANOVA PALAČA Loša iskorištenost

Iako bi listu atrakcija – po svojoj atraktivnosti – trebala predvoditi Dioklecijanova palača, tj. njezini Podrumi i brojne druge lokacije, taj izvanredni spomenik na kraju je liste i po zaradi i po iskorištenosti.

“Cijena ulaznice u podrume Dioklecijanove palače je 40 kuna, a ulaznica s popustom je 20 kuna (djeca, studenti …). Prihod Podruma posljednjih je godina rastao, tako da je od 849.848 kuna u 2004. godini narastao na 6.430.982 kune u 2013. godini, a u tom je razdoblju ukupni prihod Podruma bio 39.079.460 kuna. U posljednjih je pet godina u Dioklecijanovim podrumima bilo prosječno oko 200.000 posjetitelja godišnje. Iako ne raspolažemo točnim podacima o udjelu stranih posjetitelja, njih je, po nekim procjenama, bilo više od 80 posto”, ističe Maja Munivrana, pomoćnica pročelnika Službe za kulturu, umjetnost i staru gradsku jezgru.

Iako su Podrumi i Dioklecijanova palača nadaleko poznati (najpoznatiji turistički portali navode je na listama preporuka među 10 najvećih ovogodišnjih svjetskih atrakcija), u usporedbi s Dubrovnikom ostvaruju jako mali prihod. I turisti u svojim reakcijama na TripAdvisoru komentiraju kako su raskošnu palaču sakrili štandovi i “plastika iz Kine”, a neki od njih nisu ni znali da u Podrumima mogu kupiti ulaznice i ući u srce grada.

Palača donosi slab prihod i kad se usporedi s drugim hrvatskim znamenitostima uz sagledavanje povijesnog i kulturnog aspekta. Primjerice, dubrovačke gradske zidine gradile su se od 13. do 17. stoljeća, a današnji su izgled dobile u 15. i 16. stoljeću, dok je gradnja palače počela oko 295. godine. Mnogi se pitaju po čemu bi dvokilometarski obilazak dubrovačkih zidina za cijenu od 100 kuna bio toliko vrjedniji od obilaska Dioklecijanove palače (20 i 40 kuna) koja, kažu povjesničari, u sebi sadržava elemente carske vile, grada, ali i dobro utvrđenog logora.

Također, kad stranac dođe u Hrvatsku ili je tek želi posjetiti, ne postoji web-stranica na kojoj bi bile prikupljene sve relevantne informacije o Dioklecijanovoj palači. Sve velike svjetske atrakcije – a mi sebi znamo tepati da je to i Dioklecijanova palača – imaju svoju web-stranicu. No, kad se pri pretrazi na Googleu upiše “Dioklecijanova palača”, pretraživač izbacuje Wikipediju i potom turističke objekte u njezinoj blizini. Ako se malo pomučite, nekoliko općenitih, ali turistu ne baš korisnih podataka možete naći na web-stranici splitske Turističke zajednice (www.visitsplit.com), no bez informacija o radnom vremenu, cijeni ulaznica ili sadržaju obilaska.

TELAŠĆICA 100 tisuća posjetitelja

Godišnja zarada varira ovisno o sezoni, u 2013. godini prihod od vlastite djelatnosti iznosio je 5,7 milijuna kuna. Godišnje je oko 100 tisuća posjetitelja, kažu nam u tom parku prirode. Osim na ulaznicama, velik novac “dižu” i na naplaćivanju odstrjela divljači, iznajmljivanju pasa goniča... “Šetnja prirodom, krstarenje, sportovi na vodi, ronjenje, ribolov, foto-lov, vožnja biciklima, trekking”, stoji na vrlo kvalitetnim web-stranicama tog parka.

PAKLENICA Od suvenira 100 tisuća kuna

“Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga u 2013. godini u NP Paklenica iznosili su 4.848.136 kuna, a najvećim dijelom sastoje se od prodaje ulaznica (3.727.238 kuna), prodaje trgovačke robe i suvenira (91.819 kuna), prihoda kampa (803.113,60 kuna) i prihoda šumarske kuće Lugarnice (168.514 kune)”, kaže nam Dragica Jović, voditeljica Službe za promidžbene aktivnosti i ugostiteljsko-turističku djelatnost.

BIOKOVO Česi ga obožavaju

Sve više turista s makarskog područja odlazi i na Biokovo.

“Cijena za ulaz i prometovanje biokovskom cestom biciklom naplaćuje se 25 kuna, kao i pješački ulaz u područje parka. Ove je godine povećana cijena za ulazak osobnim motornim vozilima s 40 na 50 kuna, s motom ‘More value for your money’. Ulaznica je dobila značaj suvenira, razglednice s interaktivnim CD-om, te je svaki posjetitelj aktivirao policu osobnog osiguranja od nesretnog slučaja u vrijednosti do 400.000 kuna. Park prirode Biokovo u posljednjih nekoliko godina posjeti između 43.000 i 45.000 posjetitelja. Planirani bruto prihod od ulaznica i dijelom prodaje suvenira za ovu godinu iznosi 2.000.0000 kuna. Većina posjetitelja su Poljaci, Česi, Slovaci i Njemci”, rekao nam je direktor Parka prirode Biokovo Nenad Bekavac.

SJEVERNI VELEBIT Najmlađi hrvatski nacionalni park

“Cijena osnovne ulaznice u park je 45 kuna, no imamo razne kategorije koje ostvaruju popuste. Sve naše ulaznice vrijede tri dana. Ukupan prihod od ulaznica i drugih usluga (prvenstveno su tu vođenja i prezentacije te prodaja suvenira) kreće se od 300.000 do 500.000 kuna, naravno, ovisno o broju posjetitelja. Prošle smo godine imali 15.777 posjetitelja, od toga ih je 41 posto stranaca, a 2012. godine 16.620, od kojih je bilo 36 posto stranaca.

Trend je povećanje broja stranih posjetitelja”, kaže nam Irena Glavičić Sertić, stručna savjetnica za promidžbu u Javnoj ustanovi NP Sjeverni Velebit, inače najmlađem hrvatskom nacionalnom parku, proglašenom 9. lipnja 1999. godine.

Piše: Saša Jadrijević-Tomas

Šutnja na Mljetu
Iako smo od većine naših nacionalnih parkova, te gradova i općina dobili informacije o njihovim atrakcijama, na pitanje Nacionalnom parku Mljet koliki je njihov prihod od ulaznica Diana Dabelić, voditeljica Odjela turizma i promidžbe u NP Mljet, navodi: “Nisam kompetentna davati te podatke.” Na Mljetu je ulaznica za odrasle između 70 i 80 kuna, za djecu 30, odnosno 40 kuna, ovisno o mjesecu dolaska. Mljet ima kontinuirani porast broja dolazaka turista, pa ih je tako 2012. bilo 97.000, a 2013. godine 102.000.

U Nacionalnom parku Kornati nisu nam rekli koliki im je godišnji prihod, ali navode da ih godišnje posjeti oko 13.000 individualnih plovila, te imaju 600 uplova turističkih brodova.
“Prosjek posjetitelja na individualnim plovilima je pet, a na turističkim brodovima 50. Dakle, NP Kornati godišnje posjeti oko 100.000 posjetitelja, a oko 80 posto je stranaca”, navodi Marko Turčinov, voditelj Službe za turizam NP Kornati. Na cjeniku navodi se i ova napomena: “Sav prihod koji se ostvari sukladno gore navedenom cjeniku koristi se isključivo za zaštitu, održavanje i promicanje Nacionalnog parka Kornati.”

Link na originačni članak

COPYRIGHT!
Svi tekstovi, slike, zaštićeni trgovački znaci te sa bilo koje druge osnove zaštićeni "objekti/subjekti" zakonom o autorskim ili drugim pravima postavljeni na ovom portalu u vlasništvu su izvora koji je naveden uz određenu sliku ili tekst te su objavljeni uz odobrenje nositelja autorskih prava. Svi materijali sa izvorom Croatialink.com u vlasništvu su našeg portala i mogu se koristiti isključivo uz pismeno odobrenje uredništva portala. Korištenjem odnosno pregledavanjem našeg portala slažete se sa uvjetima korištenja portala.
PRAVNA NAPOMENA!
Portal CroatiaLink.com napravljen je u dobroj vjeri i koristite ga na vlastitu odgovornost.
©CroDodo, 2004 ~ 2024, All rights reserved