Nagli rast broja hostela koji se dogodio u Zagrebu u zadnje tri godine dobar je zato što je gradu dao novi imidž, otvorivši destinaciju mladima, što bi trebalo pokrenuti i nove sadržaje, a zaposlen je i  značajan broj ljudi. No rast broja hostela s tek 11 u 2011. godini na čak 40 registriranih hostela u 2014. godini nije popraćen razvojem destinacije, Zagreb je još uvijek tranzitni grad u kojem se gosti zadržavaju tek jednu noć. Ponuda je nadmašila potražnju, a u hosteling su ušli i poduzetnici bez predznanja i iskustva o turizmu, što je pak spustilo cijene kreveta i srušilo kvalitetu i imidž svih hostela. Zbog svega toga se možda već ove zime očekuje “čišćenje” tržišta, tvrde vlasnici i voditelji vodećih zagrebačkih hostela koji su se ovog proljeća okupili u strukovnu Udrugu. U Udruzi hostela Grada Zagreba trenutno je 20 hostela, otkriva predsjednik udruge Niko Skrivaneli iz Shappy Hostela.

“Cilj nam je razmjena informacija između članova, posebno u vidu savjeta onima koji tek ulaze na tržište, ali i zajednički nastup prema različitim institucijama koje su nam potrebne kao podrška. Tako smo primjerice ušli u članstvo skupštine Turističke zajednice Grada Zagreba, što je značajan korak u zajedničkom naporu da razvijemo destinaciju koja će živjeti cijele godine”, kaže Skrivaneli.

Naime, gosti u zagrebačkim hostelima borave u prosjeku samo jednu noć, i Zagreb im služi kao usputna stanica za more. Zbog toga sezona traje kao i na Jadranu, uz popunjenost od oko 20-30 posto, što je daleko ispod razine profitabilnosti.

Piše: Marija Crnjak
Link na puni članak