Bolje ležati doma nego raditi u sezoni za male pare! Možda zvuči pretjerano, ali dio nezaposlenih na području Zadra zaista razmišlja na takav način. Iako bi, barem za vrijeme ljetne turističke sezone, mogli pronaći posao na sezonskim poslovima u turizmu kao konobari, kuhari, pomoćno kuhinjsko osoblje, barmeni, sobarice i sobari, servirke, vrlari i slično, dosta nezaposlenih ne želi raditi takve poslove iz raznoraznih razloga pa poslodavci posežu za radnom snagom iz kontinentalnog dijela Hrvatske.

Ono što nije dobro za nezaposlene iz Zadra i sa zadarskog područja, dobro je za nezaposlene Slavonce, Vukovarce, Bjelovarčane, Belišćane i druge. Njima je valjda s poslom još gore nego Dalmatincima, ili se ne ustručavaju poslova oko kojih se nećkaju domaći ljudi. Uglavnom, postalo je pravilo da nam veliki dio sezonskih poslova odrade ljudi s kontinenta koji su često do tada vidjeli more samo na razglednicama, a da nam domaći ljudi sjede kod kuće i njurgaju. Ili rade, ali na crno, čuvajući mjesto nezaposlenog na Zavodu za zapošljavanje. I pravo na naknade...

Probni rok

– Iako mi ne vodimo evidenciju o tome odakle tko zapošljava djelatnike, pa bi te podatke trebalo analitički vaditi iz naše evidencije, činjenica je da poduzetnici koji imaju ugostiteljsku djelatnost na području zadarskog Zavoda za zapošljavanje vrlo često traže da delegiramo radna mjesta koja potražuju, ne samo na području našega Zavoda, nego širom Hrvatske ili u nekim specifičnim zavodima za zapošljavanje kao što su ona u Slavoniji.

Ova godina u tome nije iznimka. Razlog je vjerojatno taj što dosta radne snage dolazi s tih područja i zbog toga ugostitelji od nas traže da njihova potraživanja za radnicima delegiramo i izvan zadarskog područja. Čak i inzistiraju na tome, što znači da računaju na zaposlenike s područja širom Hrvatske, a najčešće se pri tome radi o radnim mjestima u turizmu i ugostiteljstvu sezonskog tipa. I to iz slavonskih županija, najviše iz Vukovarsko-srijemske i Požeško-slavonske – kaže ravnateljica Zavoda za zapošljavanje u Zadru Irena Dragić.

Prema evidenciji Zavoda kojim upravlja, koncem lipnja bilo je 7711 nezaposlenih osoba, što je 17 posto manje u odnosu na prethodni mjesec te 20 posto manje u odnosu na lipanj 2013. godine.
Poslodavci ih izrabljuju

– Ove su se godine u svibnju i lipnju pojavili trendovi da se zapošljavanje ne odnosi samo na kadrove u turizmu, nego imamo potrebe za radnim mjestima u drugim djelatnostima, kao što su medicinske sestre, diplomirani ekonomisti, upravni referenti, liječnici, uz uobičajene kadrove kao što su konobari, kuhari, sobarice, za koje uvijek ima pojačanih potreba u sezoni. Zbog toga imamo bolje rezultate u zapošljavanju. U lipnju smo tako imali 1196 zaposlenih s evidencije i 456 slobodnih radnih mjesta koja su oglašena tijekom tog mjeseca. U 2008. godini, prije početka ekonomske krize, na našem je Zavodu bilo evidentirano 8700 nezaposlenih, dok ih je ove godine 7711 – objasnila je Dragić.

Možda bi taj broj bio još bolji kad bi ljudi prihvaćali poslove koji im se nudi, ali neki upozoravaju na to da poslodavci iskorištavaju takvu situaciju i izrabljuju zaposlenike, pa ih često uzimaju na probni rok od dvadesetak dana te ih potom proglase nezadovoljavajućima kako bi uzeli nove, opet na probni rok, i tako čitavo ljeto. Sigurno ima i onih koji nisu plaćali zaposlenike, koji bi ih nakon mjesec, dva molili da im barem plate put kući u Slavoniju, a zabilježeni su i neki izgredi, pa i tučnjave poslodavaca i zaposlenika, u pozadini kojih se kriju neraščišćeni računi oko posla i plaće. Druga strana medalje sezonskih poslova kaže da ima svakakvih iskustava, ali ipak je činjenica da se ljeti nudi više posla nego što ima interesa za njim, unatoč velikom broju nezaposlenih na birou rada.

Piše: Mišel Kalajžić

Turisthotel

Tvrtka koja nema problema sa sezonskom radnom snagom je Turisthotel. Tamo ne posežu za kontinentalcima jer sezonske poslove popunjavaju domaćim ljudima, kaže direktor Frane Skoblar.

– Nemamo klasične hotelske kapacitete, nego apartmane, kamping turizam, pa struktura radnih mjesta obuhvaća spremačice, radnike na održavanju, servirke i vrtlare, kojih smo zaposlili oko 40 ove sezone. Potrebe za takvim radnim mjestima u Turističkom naselju Zaton zadovoljavamo u lokalnoj sredini M.K.
U restoranima kontinentalcima plaće, spavanje i hrana

Stipe Knežević, poznati zadarski ugostitelj i predsjednik zadarske Obrtničke komore, kaže da u svojem restoranu svake godine zapošljava sezonske radnike iz kontinentalne Hrvatske jer nema dovoljno domaće radne snage.

– Imam nekoliko radnika iz Belišća, Bjelovara, Vukovara... I drugi restorateri također zapošljavaju radnike iz kontinentalne Hrvatske jer imamo problema pronaći domaću radnu snagu. Osim plaća, moramo im osigurati i spavanje i hranu, tako da je to veliki problem za nas, ali jednostavno nemamo izbora jer, unatoč oglasima na Zavodu za zapošljavanje, nema dovoljnog interesa domaćih ljudi za poslom, pogotovo u starim gradskim jezgrama ili na otocima. U restoranima je specifična situacija. Tu već mora biti kvalificirana radna snaga... M.K.
Lokalnima u kuhinji - vruće

Vlasnica poznatog lokala u samom središtu zadarskog Poluotoka već tjednima pokušava pronaći kuharskog pomoćnika. Nekoliko je ljudi dosad bilo na probi, ali nakon nekoliko dana rada, svi bi naglo odustali. Vlasnica se čudi jer ljeti zapošljava gotovo 30 ljudi, svaki je radnik prijavljen i redovito im se isplaćuju primanja, a plaća, konkretno za pomoćnog kuhara ili kuharicu, iznosi između 5500 i 6000 kuna neto, plus mogućnost svakodnevnog objedovanja na radnome mjestu, što je dodatnih gotovo 1000 kuna.

– Došla mi je mlada majka tu iz grada, ona i suprug imaju diplome, ali ne mogu naći posao u struci. Prihvatila je posao pomoćne kuharice, ali je nakon tjedan dana odustala. Druga žena došla mi je iz Crnog, i to pješice jer, kaže, nije imala ni za autobusnu kartu. Ali i ona je odustala. Sa sezoncima iz unutrašnjosti nemamo problema, ništa im nije teško – kaže ova ugostiteljica. I.N.

Link na originalni članak