Boravišna pristojba, naknada koju plaća svaki građanin koji prenoći u komercijalnom objektu izvan svojeg prebivališta, trebala bi u 2015. godini iznositi 8 kuna, ili najviše 8,5, umjesto sadašnjih 7 kuna. Značilo bi to da se nakon 16 godina, otkad je utvrđen iznos jednog eura (prosječno) po noćenju za svaku osobu (što je tada bilo sedam kuna), prvi put iznos pristojbe podiže na vrijednost veću od jednog eura.

No, kako je u srijedu ministar turizma Darko Lorencin, nakon više mjeseci nagađanja, izrijekom potvrdio kako će visina boravišne pristojbe porasti u idućoj godini do iznosa ne većeg od 1,15 eura dnevno po osobi, pretpostavlja se da će se iznos dovesti na okruglih osam kuna, što je 1,05 eura prema izračunima po srednjem tečaju HNB-a na jučerašnji dan.

Ako se, pak, država odluči za veće povećanje, pristojba bi mogla rasti do 8,5 kuna, što bi bilo 1,12 eura, i tako bi Lorencin održao obećanje da neće biti iznad 1,15 eura. Time bi se, tvrde, uprihodilo oko stotinjak milijuna kuna koje po zakonu moraju biti utrošene u podizanje kvalitete boravka gostiju u mjestima gdje je pristojba naplaćena.

Prosvjed iz KUH-a

Proteklih mjeseci vrlo je burno dočekana najava mogućeg podizanja pristojbe, osobito u Kamping-udruzi Hrvatske (KUH) koja je konstatirala kako je i sadašnja visina boravišne pristojbe u kampovima u glavnoj sezoni znatno viša u Hrvatskoj nego u većini konkurentskih zemalja.

Boravišna pristojba u Hrvatskoj iznosi 0,90 eura, a u Kataloniji 0,45 eura, u Bibioneu u Italiji 0,40 do 0,50 eura, a u Cavallinu u Italiji od 0,30 do 0,40 eura, podaci su KUH-a, koji izražava duboko neslaganje hrvatskog kamping-sektora s prijedlogom o povećanju boravišne pristojbe.

Ujedno, naglašavaju, viša bi boravišna pristojba u kampovima značajno utjecala na poskupljenje cjelokupne usluge, što bi dovelo do pada konkurentnosti kamping-turizma, pa predlažu da, kao i druge mediteranske zemlje, i Hrvatska za kamping-sektor ima nižu pristojbu od one za hotelske goste, navode iz KUH-a.

U kampanju protiv podizanja “turističke takse” uključio se i predsjednik Vijeća Istarskih demokrata (ID) i bivši ministar turizma Ivan Herak koji je najavu ministra Lorencina o povećanju boravišne pristojbe ocijenio “ishitrenim potezom lišenim svakog dodira sa stvarnošću”. Posljedice će biti povećanje cijena i smanjenje konkurentnosti hrvatskog turizma, poručuje Herak.

No, svima njima unatoč, pristojba će očito rasti, a jedan od zagovornika takvog poteza je Ivan Pukšar, član UHPA-e (Udruga hrvatskih putničkih agencija) i direktor “Kompasa”, koji se među prvima zauzimao za povećanje tog davanja.

– U proteklim desetljećima, u kojima nismo dirali u boravišnu pristojbu, ni jedna tadašnja cijena nije ostala na istoj razini. Eto, Crna Gora ima pristojbu 9,30 kuna, a kod nas je u predsezoni pet kuna! Čim sam to izrekao na Saboru HTZ-a ovog proljeća, napali su me kako ćemo postati nekonkurentni i da to ne smijemo raditi. A moj višegodišnji stručni rad pri UHPA-i te u dvjema visokoškolskim ustanovama pokazao je da je povećanje simbolično i ni jednog našeg gosta neće opteretiti, a turizmu može donijeti primjerenu naknadu.

Četveročlana obitelj s dvoje djece mlađe od 18 godina za tjedan dana boravka u Hrvatskoj s pristojbom većom za kunu od sadašnje, platit će ukupno 15 kuna više. Pa to je jedan cappuccino! Za godinu dana to bi državi, odnosno lokalnim razinama, donijelo oko 100 do 130 milijuna kuna za podizanje kvalitete destinacije i sadržaja u njoj – kaže Pukšar.

Sve osteje ‘lokalcima’

U prilog svojoj tvrdnji navodi da kao dugogodišnji agencijski radnik nikada nije čuo da neki naš gost postavlja pitanje zašto na skijanju u Sloveniji pristojbu plaća 2 do 2,5 eura dnevno, u Austriji od 2 do 3,5 eura dnevno, i to podjednako za djecu i odrasle. U Rimu je pristojba u hotelima s četiri zvjezdice tri eura dnevno, a u onima s pet zvjezdica čak šest eura dnevno!

– Odgovorno tvrdim nakon puno analiza, usporedbi i simulacija troškova, da oni koji se protive ovakvom simboličnom rastu boravišne pristojbe ili nisu dovoljno stručni ili ne razumiju o čemu govore. Pa u vrijeme kada je pristojba određena da bude sedam kuna, litra benzina bila je 3,5 kuna, a danas je gotovo 12 kuna, a nama je pristojba ostala ista – kaže Pukšar, navodeći kako 60 posto pristojbe ostaje lokalnoj turističkoj zajednici za osmišljavanje boravka gostiju i ona na takav način mora biti utrošena.

Ružica Mikačić
Link na originalni članak