20.8.2013. 1:39:52h
Poljoprivrednici i ruralni razvoj Dalmacije
Čini se kako se ruralnom razvoju u Dalmaciji još ne poklanja tolika pozornost, kako se službeno najavljivalo, niti se pokušava nekako nadomjestiti izgubljeno
ivoras / flickr.com

Čini se kako se ruralnom razvoju u Dalmaciji još ne poklanja tolika pozornost, kako se službeno najavljivalo, niti se pokušava nekako nadomjestiti izgubljeno. Doduše u zadnje vrijeme se pokreću akcije na realizaciji ideja u osmišljavanju i animiranju zadrugarstva kao novog, modernog zajedništva posebice u poljodjelstvu odnosno proizvodnji hrane u sprezi projekata seoskog turizma. Zainteresirani ratari, povrtlari, voćari, vinogradari, ribari, pčelari, stočari, prerađivači se nastoje što prije okupiti i udružiti. Žele se osnovati poljoprivredne zadruge u određenim djelatnostima kako bi se lakše i uspješnije ostvarili predviđeni ciljevi u kompletnom radu - od pripreme i obrade zemljišta, nasada... do proizvoda i njihova plasmana na tržište, dakako i prodaje. Mjerodavni ističu kako je riječ o modernom zadrugarstvu slično onom u razvijenim zapadnim zemljama, primjerice onih u Europskoj uniji, ali ne onog socijalističkog tipa u bivšoj državi.
Interesno udruživanje i moderno zadrugarstvo – budućnost poljoprivrednika
Razmišlja se i o tome kakvu bi korist budući zadrugari u ruralnom turizmu imali i od napuštenih objekata - primjerice od napuštenih bivših pogona i školskih zgrada, zadružnih domova - kad bi se isti obnovili i prenamijenili. No takvih objekata, uglavnom devastiranih, sve više ima na otocima i u dalmatinskom zaobalju, što je manje djece i učenika u školama. Pogoni vezani za bivše tvornice iz gradova poput sinjske 'Dalmatinke', 'Sinjanke', 'Trnovače'; imotske 'Pionirke', 'Koke', splitske 'Jugoplastike' ... već su odavno zatvoreni te ih rastače zub vremena. Mnogi od njih su zarasli u korov, zjape; trunu zatvori na njihovim zidovima, podovi i stropovi, propadaju instalacije; neurednih dvorišta, okućnica, prilaza... Samo ta činjenica upozorava na žurnu izradu i realizaciju razvojnih projekta u modernom zadrugarstvu, najkasnije do ulaska Hrvatske u Europsku uniju, kako bi se iz određenih fondova zatražila financijska potpora.
Manje-više svi traže odgovore od mjerodavnih savjetodavnih poljoprivrednih službi u smjeru IPARD i EU-programa i radi razvojnih mjera ruralnog turizma. Naime poznato je kako će zainteresirani poljoprivrednici i dalje tražiti savjete i odgovore od odgovarajućih savjetodavnih poljoprivrednih službi, dakako i od odgovarajućih stručnjaka koji prema rasporedu rade u stručnim službama. Očekuju više informacija i više će raditi na terenu iz modernog zadrugarstva u sklopu EU-a. Kad se zainteresirani poljoprivrednici u Županijskom uredu za savjetodavnu poljoprivrednu službu zanimaju za odgovore u djelatnosti u kojoj rade, doznali smo kako se oni usmjeravaju prema programima IPARDA odnosno stručnjacima koji najviše znaju o tome. Drugo je pak pitanje raste li interes poljoprivrednika primjerice SDŽ za sredstva iz fondova EU-a, koja su namijenjena ruralnom razvoju, odnosno razvoju sela?
Programi ruralnog razvoja vezani za sredstva iz fondova Europske unije
Oni koji su upućeni u tu problematiku, ističu kako interes poljoprivrednika sve više raste, ali još ne u onolikoj mjeri kakav im je potreban. Doima se kako oni sami neće pronaći onoliko sredstava koliko im je potrebno, no njihov je interes za to ove godine neusporedivo veći, nego što je bilo protekle godine. Stručnjaci ističu kako bi poljodjelci imali siguran otkup njihovih proizvoda, veće cijene ako bi bili zadrugari, a dobivena sredstva bi mogli uložiti i u zadrugarstvo te bi imali i manje cijene za kupnju odgovarajućeg repromaterijala. Eventualni ostatak sredstava zadruge bi mogle uložiti primjerice u svoja skladišta, a zajednički bi mogli imati i dio poljoprivredne mehanizacije. Objedinjeni u zadrugarstvu bili bi i ozbiljan partner ozbiljnim kupcima, a ne bi strahovali ni zbog naplate. No pogledom na sadašnju situaciju proizvođači pitaju hoće li im se isplatiti otkupljeni proizvodi u roku ili hoće li im se ikada isplatiti novac za njihove određene proizvedeno-isporučene prodane proizvode.
Neki kažu kako bi zadrugari u pravilu trebali biti i kao prepoznatljivi dio biračkog tijela držeći kako bi tako brže i lakše našli na razumijevanje lokalnih vlasti, dakako i potporu, u pogledu realizacije svojih projekata. Dakako pomogla bi im i država vjerodostojnijom statistikom, također i objektivnom slikom i u svezi smanjivanja sive ekonomije. Na taj način bi se i veći broj mladih obitelji sigurno odlučio na povratak iz grada na selo te bi svi lakše sredili svoju egzistenciju kroz poljoprivredu, stočarstvo, odnosno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo i seoski turizam. Tako bi i veći dio poljoprivrednog zemljišta bio obrađen, a i dalmatinski krš bi se znatno više oplemenio. Ali sve govori kako se ipak ide sporo u te procese pa bi se, bar se tako čini, interesno udruživanje poljoprivrednika u zadrugarstvo moglo izboriti uz dosta muka. Stoga mnogi pitaju nije li i uvoz baš taj koji dosta udaljava ljude, obitelji od spomenute ideje?
Uvoz poljoprivrednih proizvoda udaljava ljude od njihovi ideja i projekata
Doima se kako se oni manje-više boje toga procesa pa i zato što je državna politika do sada bila usmjerena uglavnom prema uvozu proizvoda, primjerice uvoz češnjaka iz Kine, suhih smokava iz Grčke, mandarina, ribe...Kupci kažu kako u prodavaonicama često ne mogu kupiti željene proizvode ako nisu iz Kine i drugih velikih zemalja... Zato ljudi pitaju nije li to politika koja destimulativno djeluje na poljoprivredne proizvođače ne samo na području srednje Dalmacije bojeći se kako ne bi opstali na tržištu u takvim i sličnim uvjetima. Kao da se zaboravlja i činjenica kako je i uvozni lobi oduvijek imao veliki utjecaj – prije i sada, te da veliki igrači u sustavu agrara imaju svoje interese. Poznata im je i činjenica kako nije svejedno velikima imaju li posla s malim običnim čovjekom u smislu pregovora i dogovora za cijenu ili s jednim profesionalnim menadžerom koji bi zastupao interese njih stotinjak, zaključujući kako je u tome velika razlika. Tvrde kako u sadašnjoj praksi svi imaju određene kočnice, baš zbog određenih lobija.
Naime poljoprivrednici također upozoravaju kako zadrugarstvo, prema modelu Europske unije, definitivno nema alternativu: ili će se mali poljoprivrednici udružiti i zajedno nastupati na tržištu, dakako uz razumijevanje i potporu države, ili će propasti svi zajedno dok će ipak neki ipak opstati, i to samo pojedinci, koji su igrom slučaja postali malo značajniji, jer su moćniji. Većina njih kažu kako to znači nazadovanje u kompletnoj poljoprivredi, nažalost i poljoprivrednoj proizvodnji, podsjećajući kako se o toj temi razmišlja i govori jako dugo. I to govori kako bi konačno trebalo krenuti u realizaciju projekta o interesnom udruživanju kroz zadrugarstvo, kako bi svim poljoprivrednim proizvođačima bilo neusporedivo bolje, a tako bi lakše izdržali konkurenciju na tržištu te bi se održali u svojoj proizvodnji odnosno u okviru svojih djelatnosti. Zato bi trebalo realizirati određene pilot-projekte, ali bez definiranja nacionalne politike u smislu 'idemo samo podržati interesno udruživanje'. Jer se na taj način gotovo ništa ne bi bitno moglo dogoditi nabolje.
Realizacija određenih pilot-projekata, ali ne samo "idemo podržati..."
Rekoše nam kako je na potezu stručna ekipa u Ministarstvu poljoprivrede i njihovi suradnici koji su vjerojatno u punom zamahu oko nacionalnog programa o ruralnom razvoju. Dodaju kako bi u programu obvezno trebalo navesti određeni postotak za financiranje projekata od zajedničkog interesa, kako se to primjerice radi u Italiji, Španjolskoj, Francuskoj i drugim članicama Europske unije. Naime u prijedlogu je istaknuto da se od 230 milijuna eura do 20 posto sredstava obvezno odredi za ruralni razvoj. Nadalje treba smanjiti PDV kako bi bio na razini zemalja članica EU-a, jer je postojeća stopa od 25 posto PDV-a u Hrvatskoj toliko destimulirajući pa nema šanse da se bilo što dogodi u pogledu ruralnog razvoja i napretka. Dalmatinski gospodarstvenici, napose poljodjelci i obrtnici, poručuju kako to ne govore bez veze, nego zato što ni u jednoj zemlji, koje su članice EU-a, stopa PDV-a na poljoprivredne proizvode i hranu ne prelazi 10 posto.
Sve govori kako svima najveći problem uistinu predstavlja rješavanje imovinsko-pravnih odnosa zemljišta odnosno nekretnina gdje je nažalost, glede toga, kaotično stanje. Posebice poljoprivrednici poručuju kako bi netko iz Ministarstva uprave ili pak ispred tog ministarstva trebao napokon glasno reći: „Evo, ionako imamo višak administracije, imamo višak pravnika i ekonomista, angažirajmo tisuću i ekonomista na terenu kako bismo po hitnom, ubrzanom postupku počeli rješavati imovinsko-pravne odnose nekretnina, prvenstveno obiteljskih poljoprivrednih domaćinstava odnosno gospodarstava!
Neriješenost imovinsko-pravnih odnosa nekretnina kočnica ruralnog razvoja
“Jer je zacijelo riječ ogromnom poslu ne samo u poljoprivredi, nego i u drugim segmentima gospodarskog života - na selu i u gradu. Slijedeće pitanje se odnosi na edukaciju ljudi koji bi obavljali taj posao. Mnogi računaju kako bi se to sve moglo brzo obaviti čemu bi trebale pridonijeti i jedinice lokalne samouprave – županije, gradovi i općine. One bi, dodaju, mogle i neko svoje zemljište mogle darovati zadrugarima ili im ih dati u simboličan zakup, ili im dati neke objekte koji su još prije bili sagrađeni, a koji bi služio u svrhe buduće poljoprivredne zadruge. Takvih je napuštenih objekata mnogo, posebice školskih i zgrada bivših pogona, tvornica... u Zagori i na otocima, koji se devastiraju, uništavaju. Dakle, treba dobra volja sa svih strana pa bi ljudi lakše shvatili matematiku, više bi se radilo i bolje živjelo, a i mladi bi ljudi više ostajali na selu.
Poljodjelcima se, primjerice, lakše prezentira i činjenica ako su danas dobili samo 10, a mogli su imati 13 kuna za prodani kilogram nekog proizvoda, te kako su prihodovali i trošili, te što im sve ostaje. Upućeni kažu kako su naši poljoprivrednici do sada bili izvarani te su puni nepovjerenja i loših iskustava. Ali ono što je primarno neophodno osigurati financijska sredstva iz EU-a te ih vezivati za ruralne razvojne projekte, što bi ljudi sve prepoznali i tako se ponašali. Doznali smo kako su navedeni prijedlozi pravodobno upućeni nadležnima u Hrvatskoj, odnosno Europske unije, te da su svi definirani prema programu interesnog udruživanja kao jedan od najvažnijih ciljeva zadrugarstva, a u svezi ruralnog razvoja odnosno razvoja poljoprivrede. Poljoprivrednici ističu kako će na tome inzistirati sve dok se ne ostvari, ne oživotvori taj projekt.
Pitanje ekspropiracije – najveći problem dalmatinskih poljoprivrednika
Poljoprivrednici poručuju kako njihovu inicijativu podržavaju gotovo sve političke stranke na vlasti i u oporbi, napominjući kako su svoje prijedloge uputili Vladi RH i Hrvatskom saboru. Istodobno apeliraju da im se kroz nacionalni razvojni program ruralnog turizma pokušaju osigurati sredstva kako bi se zatim bar donekle zajamčio razvoj interesnog udruživanja poljoprivrednika kroz zadrugarstvo. Također ih muči i pitanje ekspropiracije zemljišta u srednjoj Dalmaciji, kako dobiti veća sredstva te na koji način očistiti vlasničke odnose - tamo gdje još nisu jasni. Jasno im je kakvo je stanje usitnjenosti zemljišta na području Splitsko-dalmatinske županije, vrlo problematično. To je, zaključuju, i bio povod da se potraže stručnjaci kako bi se što prije riješili spomenuti problemi vezani za ruralni razvoj. Dobro znaju kako je to interes svih, prije svega stanovnika Splitsko-dalmatinske županije, posebice poljoprivrednika tog kraja.

COPYRIGHT!
Svi tekstovi, slike, zaštićeni trgovački znaci te sa bilo koje druge osnove zaštićeni "objekti/subjekti" zakonom o autorskim ili drugim pravima postavljeni na ovom portalu u vlasništvu su izvora koji je naveden uz određenu sliku ili tekst te su objavljeni uz odobrenje nositelja autorskih prava. Svi materijali sa izvorom Croatialink.com u vlasništvu su našeg portala i mogu se koristiti isključivo uz pismeno odobrenje uredništva portala. Korištenjem odnosno pregledavanjem našeg portala slažete se sa uvjetima korištenja portala.
PRAVNA NAPOMENA!
Portal CroatiaLink.com napravljen je u dobroj vjeri i koristite ga na vlastitu odgovornost.
©CroDodo, 2004 ~ 2024, All rights reserved