Nije jasno tko i kako će vršiti nadzor i inspekciju rada kod istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu. Radnici koji rade na platformama prolaze obuku u trajanju od čak i po 3 godine. Tko su ljudi i odakle su koji će obavljati istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na Jadranu? Koji je inspektorat nadležan za njih? Što ako dođe do izlijevanja nafte? - to su pitanja koja postavljaju HSS-ovci na čijoj je konferenciji u Splitu govorila potpredsjednica Marijana Petir.

Ona drži kako bi istraživanje i eksploatacija nafte iz podmorja južnog i srednjeg Jadrana bio bi prevelik rizik za RH. Dosadašnje crpljenje nafte iz podmorja u svijetu zabilježilo je znatan broj neočekivanih i neželjenih događaja i nesreća na naftnim platformama praćenih ljudskim žrtvama i velikim onečišćenjem mora i obale, rekla je i podsjetila na 2010. godinu kada je u Meksičkom zaljevu nafta iz oštećene bušotine curila tri mjeseca, a troškovi čišćenje procijenjeni su na 100-injak milijardi USD.

- Jadran je poluzatvoreno more koje se može znatno onečistiti i zagaditi izlijevanjem nafte iz moguće oštećene naftne bušotine. Morske struje idu hrvatskom stranom Jadrana od juga prema sjeveru, što znači da bi svako izlijevanje nafte na južnom ili srednjem Jadranu prošlo uz našu obalu do Istre za nekoliko dana – upozorila je Petir i zaključila kako bi jedna takva nesreća na naftnoj platformi ozbiljno ugrozila turizam, kao stratešku granu hrvatskog gospodarstva, kao i ribolov na Jadranu.

Piše: Slavica Vuković